Udruga Franak: Svi koji su konvertirali kredite zaslužuju punu odštetu

"Suci ne smiju odlučivati arbitrarno i proizvoljno nego moraju odlučivati na temelju prava i sudskih vještačenja. A sudska vještačenja, kojih ima već preko tisuću, dokazuju da potrošači moraju dobiti puna obeštećenja, a ne samo zatezne kamate koji su tekle do dana konverzije'', rekao je koordinator ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak, Goran Aleksić.

Prošireno vijeće Vrhovnog suda uskoro bi trebalo odlučiti imaju li tužitelji s konvertiranim kreditima u francima pravo na puno obeštećenje ili imaju pravo tek na zatezne kamate koji čine 20 posto ukupnog obeštećenja, napominju iz Udruge Franak. Presuda obuhvaća oko 30 tisuća obitelji čiji su krediti u francima, na temelju Zakona o konverziji, pretvoreni u eure zbog naglog rasta tečaja CHF-a i kamata.

''Potrošač koji je konvertirao svoj kredit, ali nije dobio obeštećenje, platio bi u konačnici 30 posto više novca banci nego potrošač koji bi imao kredit u istom iznosu, na isti rok otplate i sa istom kamatnom stopom, ali je dobio obeštećenje. Ako bi potrošač s konvertiranim kreditom dobio samo zatezne kamate, onda bi platio 20 posto više. Takav bi potrošač bio diskriminiran, a diskriminacija je zabranjena i Ustavom i Konvencijom za ljudska prava'', kazao je Aleksić.

Udruga Franak predstavila je konkretan primjer kredita podignutog 2007. godine u iznosu od 70 tisuća CHF. Sudski vještak je u tom slučaju ustanovio da je i nakon konverzije glavnica duga bila za oko 3,5 tisuće eura viša nego što je smjela biti. Osim toga, mjesečna rata bila je za 16 posto veća nego na početku otplate 2007.

Kada se zbroje sve preplaćene rate i razlika u glavnici, dolazi se do iznosa od 14 tisuća eura koji potrošaču konverzijom nikada nije vraćen, naglašava Udruga Franak.

Puno obeštećenje potrošača s konvertiranim kreditima obveza je koja proizlazi iz presuda Suda Europske unije, dodao je Aleksić.

''Što se tiče prijetnji financijskim slomom banaka i države, valja reći da bi ukupna obeštećenja, prema našim analizama, iznosila oko 1,2 milijarde eura. S druge strane banke su unazad 10 godina imale neto dobit od ukupno 9 milijardi eura'', rekao je.

Pema Zakonu o obveznim odnosima, onaj tko je nepošteno stekao određeni novčani iznos dužan je taj iznosu u cijelosti vratiti, istaknula je odvjetnica Irena Blauhorn.

''Nema tu nikakvih iznimaka. Ako uzmemo ovo kompromisno rješenje, samo sa zateznim kamatama, to nema nikakvog smisla jer ne postoji niti jedan pravni temelj koji bi omogućio banci, bez obzira na konverziju, da zadrže te iznose'', kazala je. 

Onima koji su dobili obeštećenje, Bluhorn savjetuje da taj novac čuvaju za slučaj da Vrhovni sud donese presudu u korist banaka jer će tada one moći tražiti povrat tog iznosa.